U poslednje vreme neke kategorije placeva su poskupele drastično, dok su druge stagnirale. Takođe, navike kupaca određuju gde je tržište najživlje.
Šta je poskupelo: U poslednjih par godina cene placeva su značajno porasle u mnogim krajevima Srbije. Prema podacima, od 2020. do 2025. prosečne cene placeva skočile su oko 40% na nivou države! Najveći rast beleži Vojvodina (oko +46%), zatim zapadna i centralna Srbija (~45%), dok su južni krajevi imali nešto manji ali i dalje velik rast (~41%). Konkretno, najviše su poskupeli građevinski placevi oko velikih gradova i u turističkim zonama – tamo gde je i potražnja najviše porasla. Na primer, u okolini Novog Sada i Beograda cene placeva su gotovo duplirane (u okolini Inđije dostižu i do 15.000 € po aru) u odnosu na pre 5 godina (npr. ar u prigradskim opštinama BG koji se 2018. prodavao za ~1000 €, sada ide i preko 2000 €). Takođe, popularne planine (Zlatibor, Kopaonik) vide ogroman skok – tražnja za vikend placovima digla je cene. I poljoprivredna zemlja u Vojvodini je poskupela (tokom 2024. prosečno ~14.000 € po hektaru a zabeležene su i rekordne prodaje – npr. hektar u Rumenki kod NS dostigao je 500.000 €!) zbog interesa investitora i dobre cene ratarskih proizvoda.
Šta je stalo (ili najmanje raslo): Cene placeva u pojedinim krajevima praktično su stagnirale. Pre svega, u demografski opustelim područjima juga i istoka Srbije gde nema mnogo kupaca – tamo i dalje možete naći ar zemlje za bukvalno nekoliko desetina evra. Ti krajevi su beležili tek blagi rast cene, više zbog opšte inflacije nego realne potražnje. Takođe, velike parcele (hektari oranica u zabačenim atarima) nisu poskupele mnogo jer nema mnogo novih kupaca za njih – često se prodaju lokalno po sličnim cenama godinama. Zapravo, razlike između regiona su se produbile: razvijena područja otišla su još naviše sa cenama, dok su nerazvijeni krajevi ostali gotovo na istom nivou (i dalje najjeftiniji). Na primer, u nekim opštinama na jugoistoku (Pčinjski okrug) cene placeva jedva da su se pomerile u poslednjih 5 godina. Jedan ekstreman primer: ar zemlje u okolini Loznice i dalje može da se nađe za 10-20 €, što je gotovo nepromenjeno, dok je ar u Beogradu otišao preko 100.000 €.
Gde ljudi najviše kupuju: Po broju transakcija, prednjače razvijeni delovi zemlje. Najviše kupoprodaja placeva beleži Vojvodina i širi okviri Beograda – tamo gde ima i najviše stanovništva i interesovanja. Takođe, centralna Srbija (Šumadija, Pomoravlje) ima solidan promet zahvaljujući kombinaciji blizine gradova i povoljnijih cena. S druge strane, u planinskim opštinama juga i istoka veoma je malo kupaca, pa samim tim i malo trgovina zemlje. Interesantno, statistika pokazuje da se u 2024. skoro polovina svih prodatih placeva odnosila na male parcele do 10 ari – što znači da ljudi najviše kupuju plac za kuću/vikendicu te veličine. Veće parcele (10-50 ari) činile su oko 40% prometa (tu ulaze i veća imanja i poljoprivredna zemljišta). Dakle, najviše se trguju manji građevinski placevi u ili oko naselja – upravo oni koji su najtraženiji za gradnju domova.
Ukupno gledano, tržište placeva u Srbiji 2026. karakteriše velika razlika između “vrućih” lokacija i onih gde gotovo da nema tražnje. Sve što je blizu grada ili turistički atraktivno poskupelo je i aktivno se kupuje, dok udaljena ruralna područja beleže stagnaciju i mali obim trgovine. Za kupce to znači da je važno razumeti lokalno tržište: u nekim krajevima ćete morati reagovati brzo i platiti više (jer cene rastu i drugi kupci vrebaju), a u drugima ćete moći da birate i pregovarate jer malo ko kupuje.
Priključi se temi i komentarisanju na Blogu